Mandić, Vjekoslav, hrvatski iseljenički djelatnik (Radetići kraj Kastva, 1897 – Sarasota, SAD, 18. I. 1995). Kao ruski zarobljenik u I. svjetskom ratu pristupio je jugoslavenskoj dobrovoljačkoj diviziji u Odesi. Godine 1917. došao je, kao član jugoslavenskoga dobrovoljačkog izaslanstva, u SAD, gdje je ostao živjeti radeći u bankarstvu. Angažirao se u radu Hrvatske bratske zajednice pa je 1947. na VII. konvenciji u Pittsburghu bio izabran za njezina predsjednika kao kandidat projugoslavenske skupine izaslanika (tzv. ljevokrilaša). Dužnost je obnašao do 1967., a nakon umirovljenja bio je proglašen doživotnim počasnim predsjednikom.